Dingač vino i vinogorje na poluotoku Pelješcu na kojem se uzgaja sorta plavac mali zaštićeno je oznakom izvornosti daleke 1964. godine. U nastavku donosimo detalje o ovom čuvenom položaju koji daje neka od najprestižnijih hrvatskih vina svjetskog glasa.
Dingač vino: Osnovne informacije i zablude
Dingač vino je vino sorte plavac mali s istoimenog položaja na poluotoku Pelješcu. Smatramo kako je uvodno ovu rečenicu važno spomenuti, evo i zašto. Gostujući na vinskim sajmovima i sličnim manifestacijama primjećujem kako mnogi posjetitelji misle da je Dingač sorta grožđa. Naravno, nisu u pravu. Vina s ovog područja nastaju od sorte plavac mali. Dakle, radi se o položaju, lokaciji iliti vinogorju, a ne sorti grožđa.
Plavac mali je sorta koju karakterizira debela kožica, visoki postotci šećera i relativno mala bobica. Prvi zapisi o ovoj sorti potiču iz 18. stoljeća. Nastao je križanjem sorti dobričić i tribidrag (kaštelanski crljenak), u svijetu poznatiji kao zinfandel. Plavac mali predstavlja važan dio hrvatske baštine, a i bitan gospodarski faktor Dalmacije u kojoj se najviše uzgaja. Kako Dalmaciju tako i Pelješac, plavac mali čini vrijednom vinskom i vinogradarskom destinacijom sa stoljetnom povijesti, tradicijom i kvalitetom iza sebe.
Osim vina, od plavca malog proizvode se i druga pića poput rakija, likera, desertnih vina ili tradicionalnog slatkog vina Prošeka. Isto tako koristi se i u prehrambenoj industriji za proizvodnju džemova, varenika, kolača i drugih slastica.
Karakteristike vina Dingač
Dingač vina karakterizira robusnost. Punog su tijela i čvrstih, uz adekvatnu njegu i vrijeme, zrelih i integriranih tanina. Krasi ga tamna rubin crvena boja, često s ljubičastim odsjajem. Mirisi obiluju aromama tamnog zrelog i prosušenog bobičastog voća. Uz arome trešanja, višnje i kupine suptilno se pojavljuju i arome mediteranskog bilja, duhana, papra, čokolade i kože.
Na paleti je kompleksno i slojevito. Okus u ustima se zadržava dugo. Koncentracija alkohola je visoka za razliku od kiselina koje su blage do umjerene. Poslužuje se na sobnoj temperaturi od 16 do 18 stupnjeva Celzijusovih. Prija uz jela od crvenog mesa, Pašticadu, plavu ribu, zrele i pljesnive sireve.
Uglavnom fermentiraju prirodnom fermentacijom. Najčešće zahtijevaju njegu u inoxu, drvenim bačvama i boci po nekoliko godina kako bi snažna taninska struktura omekšala.
Na domaćim i svjetskim natjecanjima postiže zapažene rezultate. Posljednjih godina vina su sve bolja i bolja zahvaljujući edukaciji vinara i napretku tehnologije proizvodnje vina.
Vinogorje Dingač i njegove specifičnosti
Proteže se južnim padinama poluotoka Pelješca na ukupno 7.58 km². Orijentacije radi, to je područje na potezu od Trstenika do Postupa na kojem se uzgaja oko 79 hektara vinograda. Prinosi grožđa su mali, u prosjeku oko svega 0.85 kg po trsu. Po hektaru, ovisno o berbi, to je prosječno 7500 kilograma grožđa uz randmane koji se kreću od 45 do najviše dopuštenih 60%. Ukratko, uz definirani maksimalni urod po hektaru od 8000 kg i maksimalni randman od 60% to bi iznosilo 4800 litara vina po hektaru i ukupnih oko 379 200 litara godišnje. Valja napomenuti, da bi se vino moglo nazivati Dingačem i deklarirati njegovim ZOI-jem, s ovog lokaliteta mora biti prisutno minimalno 85% grožđa. Detalje specifikacije ZOI-a Dingač, ograničenja i uvjete koje proizvođači moraju zadovoljiti možete pronaći ovdje.
Kratka povijest vinogorja
Tradicija uzgoja crnog grožđa sorte plavac mali i proizvodnje vina na ovom području seže u daleku prošlost. Legende govore kako su grčki kolonizatori zasadili prve nasade još u 4. stoljeću prije Krista.
Obzirom na vrhunsku kvalitetu vina, ono vrlo brzo postiže popularnost na tržištu te zavidan renome čak i u krugovima slojeva visokog društva uključujući i kraljevske dvore. Kulminaciju i potvrdu svoje vrijednosti doseže 1964. godine prošlog stoljeća kada mu je dodijeljena zaštićena oznaka porijekla (ZOI).
Uz ovo vinogorje na Pelješcu postoje još dva zaštićena položaja. To su položaj Postup (1967.) nadomak Orebića i Ponikve (2021.) u blizini Stona poznatog po svojim zidinama, drugim po duljini u svijetu, odmah poslije Kineskog zida.
Terroir vinogorja
Vinogorje je okrenuto prema jugu. Obiluje sunčanim satima, a kvaliteti grožđa znatno doprinosi i trostruka insolacija. Direktno ga grije sunce, odsjaj od mora i kamena na kojem raste. Vinogorje broji preko 2900 sunčanih sati godišnje. Svakako je jedno od najcjenjenijih vinogorja republike Hrvatske i šire. Njegova reputacija je poznata nadaleko, kako u zemlji tako i inozemstvu. Dalmatinski je to biser koji zaslužuje pažnju, vrednovanje i poštovanje. Iz tog razloga Dingač vinima smo posvetili zaseban, sestrinski, webshop koji možete pronaći na adresi www.dingac-vino.com.
Teren karakterizira kamenito, vapnenačko tlo i ekstremni nagibi, čak do 60 stupnjeva, što predstavlja izvrsnu prirodnu drenažu. Drugim riječima iznimno dobro podnosi vlagu, brzo se suši pa umanjuje rizik pojave bolesti poput peronospore i drugih. Teško ga je za obrađivati. U većini slučajeva nije moguće koristiti strojeve već se sve radi ručno, motikom ili motokultivatorima. Tlo je bogato mineralima i proteže se sve do 300 metara nadmorske visine te obiluje mediteranskim biljem.
Proizvođači Dingača
Vinogorje Dingač broji oko 50-ak proizvođača. Sve više vinogradara se iz godine u godinu odlučuje baviti proizvodnjom vina, ne samo uzgojem i prodajom grožđa s ovog položaja. Razlozi su brojni, jedan od njih su svakako i male otkupne cijene grožđa pa na ovaj način prođu financijski puno bolje. Zahtjeva to dodatan trud i ulaganja no isplati se potruditi. U nastavku ćemo pobrojati neke od njih, a niže možete pronaći i izdvojena Dingač vina iz naše ponude. Kompletnu ponudu pronađite ovdje.
- Kiridžija vina
- Lučić vina
- Radović Branko vina
- Radović Ivica vina
- Darijo Grljučić (Crna ovca)
- Korta Katarina
- Saints Hills
- Vinarija Bura
- Edivo vina
- Andričević vina
- Skaramuča vina
- Palihnić vina
- PZ Dingač
- Vinarija Bubrig
- Vinarija Kontrada
- Vinarija Pasi
- Jurica vina
- Vinarija Miličić
- Vina Indijan
- Violić Jurica
- Vinarija Vicelić
